Intervju Društva za istraživanje ovisnosti (eng. Society for the Study of Addiction-SSA) iz Velike Britanije sa Michelle Guinness.
„Kada klijent predstavi sliku grupi, on nudi pogled na sebe, svoj unutrašnji svijet koji može biti pun simbola i metafora.“
Možete li mi reći koja je Vaša pozicija?
MG: „Ja sam glavni Art terapeut u bolničkom odjeljenju za mentalno zdravlje državnog zavoda za zdravstvo u Velikoj Britaniji. Magistra sam art psihoterapije te sam registrovana u Vijeću profesija za zdravstvenu zaštitu i njegu (eng. Health and Care Professions Council – HCPC) što je zakonska obaveza u Velikoj Britaniji. Također sam zamjenica koordinatora Specijalne interesne grupe za ovisnost britanskog udruženja art terapeuta (eng. British Association of Art Therapists – BAAT).“
Kakvo je vaše iskustvo upotrebe Art terapije u oblasti ovisnosti?
„Vodila sam individualne i grupne sesije Art terapije u strukturiranim dnevnim programima, u grupnom smještaju za žene puštene uz kauciju i u sklopu medicinski potpomognutih servisa. Također sam osnovala i vodila mješovitu muško-žensku grupu u rehabilitacijskom centru koji se zasniva na apstinenciji.
Art terapija u oblasti ovisnosti se više ne koristi samo u bolnicama. Danas art terapeuti rade u različitim okruženjima: u okviru multidisciplinarnih timova, u lokalnim zajednicama, školama, društvenim centrima i rezidencijalnim centrima za rehabilitaciju. Kako su ljudi uvidjeli benefite art terapije, ona se koristi sve više.
Art terapija se temelji na psihodinamskoj teoriji, iako se koriste i kognitivni, humanistički, pristupi usmjereni na osobu kao i pristupi orijentisani na rješenje.
Jedan od ciljeva Art terapije je da obezbijedi siguran, sadržajan medij koji omogućava izražavanje teških emocija i osjećanja. Neverbalni proces omogućava osobama koje koriste droge da nježno istraže potisnute ili neosviještene osjećaje/emocije kroz kreativni proces i izradu umjetničkih djela.
Mnoge osobe koje koriste droge također osjećaju krivicu, stid, imaju nisko samopouzdanje i osećaj manje vrijednosti; što je često u kombinaciji s istorijom zlostavljanja ili traume. Verbalizacija misli, osjećanja i emocija ponekad može biti teška, a upravo tu je Art terapija idealan medij. Stvaranje slike omogućava klijentu da eksternalizira svoje misli, osjećaje i emocije; da bude u kontaktu sa neprijatnim emocijama i da testira nova ponašanja.”
Od čega se sastoji tipična sesija Art terapije?
„Tipična sesija Art terapije zavisiće od okruženja i može biti individualna ili grupna. Prije početka rada, može se uraditi procjena kako bi se razgovaralo o očekivanjima i objasnio proces Art terapije.
Često se dogovori broj sesija i objasni koja će to vrsta grupe biti. “Otvorena” grupa omogućava članovima grupe da prisustvuju kada im to odgovara, ovisno o njihovom tretmanu. „Zatvorena“ grupa znači da učesnici započinju i završavaju zajedno. Umetnička djela nastala tokom sesija čuvaju se povjerljivo u skladu s propisima Britanskog udruženja art terapeuta (BAAT).
Nisu potrebne posebne vještine za učešće u Art terapiji, samo želja i radoznalost za uključivanjem u rad. Klijenti mogu biti zabrinuti zbog svojih sposobnosti crtanja ili slikanja, jer se od škole ili djetinjstva možda nisu bavili bilo kakvim oblikom kreativnosti. Ponekad zabrinutost klijenata zbog njihove percipirane nesposobnosti crtanja može pojačati osjećaj neuspjeha i sramote, a u isto vrijeme, sram od samog sebe i strah od neuspjeha. Za mnoge klijente u tretmanu, neuspjeh je povezan sa recidivom ili vraćanjem u ovisnost.
Art terapeut će klijentu obezbijediti različite materijale sa kojima može raditi. Neki art terapeuti daju teme dok drugi podstiču klijente da eksperimentišu i vide šta će nastati. Ako su klijenti u mogućnosti da eksperimentišu i igraju se sa materijalima, mogu dopustitii i javljanje neosviještenih osjećanja.
Sesije obuhvataju stvaranje umjetnosti, nakon čega slijedi diskusija o slikama. Tokom grupne diskusije, ne prosuđuje se tehnika, da li je nešto „dobro“ ili „loše“, već je naglasak na poticanju razmišljanja i stvaranju asocijacija na sliku. Kad klijent predstavi sliku grupi, on nudi pogled na sebe, svoj unutrašnji svijet koji može biti pun simbola i metafora. Pojedinac može razviti novo značenje i često će se povezati sa ostalim članovima grupe kroz zajedničke simbole i iskustva.
Sastav grupe omogućuje članovima da bez nelagode otkriju pojedinosti o svojoj upotrebi droga te smanjuje rizik od odbacivanja. Kroz otkrivanje, verbalno i kroz slike, osobe mogu uvidjeti da nisu toliko različite koliko misle i da nisu usamljene u svom razmišljanju. Nijedna grupa klijenata nije toliko stigmatizirana kao osobe koje su u tretmanu za ovisnost. “
Ako neko želi da sazna više o Art terapiji, gdje mogu pronaći informacije?
„Postoji nekoliko dobrih resursa. Postoji Britansko udruženje art terapeuta (About Art Therapy). U Velikoj Britaniji je zakonski uslov da art terapeuti / art psihoterapeuti moraju biti u registru Vijeća profesija za zdravstvenu zaštitu i njegu (eng.Health and Care Professions Council register).
Tu su i Američko udruženje art terapeuta (American Art Therapy Association) i Evropsko udruženje art terapeuta (European Federation of Art Therapy: EFAT).“
Izvor: Art Therapy and addiction: Michelle Guinness talks to the SSA – SSA