Antidepresivi mogu da izazovu simptome apstinencije – evo šta treba da znate

Milioni ljudi širom sveta uzimaju antidepresive kako bi se izborili sa depresijom. Međutim, kako je BBC Panorama nedavno otkrio, mnogi nisu svesni činjenice da antidepresivi mogu izazvati simptome apstinencije onda kada prestanu da ih uzimaju. Za neke ljude, ovi simptomi mogu biti ozbiljni i dugotrajni.

Evo šta treba da znate.

Šta uzrokuje apstinenciju od antidepresiva?

Kada koristimo psihotropne lekove kao što su antidepresivi, protekom vremena mozak i telo se prilagođavaju leku. Ovaj proces prilagođavanja često se naziva fizička zavisnost, što dovodi do tolerancije (smanjenje efekata tokom vremena) i apstinencije pri prestanku uzimanja. Zavisnost (eng. dependence) se razlikuje od zavisnosti (eng. addiction), koja takođe uključuje žudnju i kompulzivnu upotrebu. Ljudi ne postaju zavisni od antidepresiva.

Većina savremenih antidepresiva preplavljuje mozak nenormalno visokim nivoima serotonina – prirodnog hemijskog jedinjenja u mozgu koji prenosi poruke između nervnih ćelija. Serotonin je uključen u mnoge procese u telu, uključujući učenje, pamćenje, san i seksualnu funkciju. Nakon samo nekoliko nedelja upotrebe antidepresiva, naši receptori za serotonin postaju manje osetljivi, što znači da je verovatno potrebno više serotonina da bismo postigli iste efekte.

Dakle, kada se doza leka smanji ili lek prestane da se uzima, mozak i telo “osećaju nedostatak” leka. To je ono što uzrokuje simptome apstinencije.

Apstinencija se takođe može desiti i kod drugih psihotropnih lekova kao što su benzodiazepini (koriste se za lečenje nesanice i napada), nikotin i kofein.

Koji su simptomi?

Budući da antidepresivi utiču na više sistema organa, postoji niz potencijalnih simptoma apstinencije koje mogu da izazovu – kako emocionalnih, tako i fizičkih.

Emocionalni simptomi apstinencije uključuju sniženo raspoloženje, anksioznost, napade panike, razdražljivost, bes, epizode plakanja i suicidalne misli. Ovi simptomi mogu da se jave čak i kod ljudi koji ih nikada ranije nisu imali, na primer kod osoba kojima su antidepresivi propisani za lečenje stanja poput menopauze, a koja nisu povezana sa mentalnim zdravljem.

Pošto se ovi simptomi preklapaju sa simptomima anksioznosti i depresije, lako mogu pogrešno da se protumače kao povratak osnovnog mentalnog zdravstvenog stanja. To može da dovede do saveta da se nastavi sa uzimanjem leka.

 

Fizički simptomi apstinencije mogu uključivati vrtoglavicu, osećaj kao da stvari nisu “stvarne” (depersonalizacija/derealizacija), grčeve mišića, glavobolje, nesanicu, teškoće u koncentraciji, mučninu i “električne udare” u mozgu (osećaj električnih senzacija koje prolaze kroz glavu). U težim slučajevima, apstinencija može da izazove akatiziju, definisanu kao “nemir”, što može da izgleda kao da je nervni sistem “u plamenu”.

Postoji nekoliko načina za razlikovanje simptoma apstinencije od povratka na prethodno mentalno zdravstveno stanje. Prvo, simptomi apstinencije obično se javljaju brzo (za nekoliko dana, ali ponekad i nedelja) nakon smanjenja doze antidepresiva. Povratak stanja obično se događa nakon dužeg perioda.

Fizički simptomi apstinencije biće različiti od originalnog stanja, a ponekad su emocionalni simptomi prepoznatljivo različiti od simptoma koje ste prvobitno imali. Ovi fizički i emocionalni simptomi obično brzo nestaju kada ponovno počnete da uzimate antidepresive.

Koliko dugo traju simptomi apstinencije?

Mnogi ljudi (uključujući i stručnjake) veruju da simptomi apstinencije traju samo dok lek ne napusti vaš sistem, za nekoliko dana ili nedelja.

Međutim, simptomi su uzrokovani razlikom između količine leka koju je vaš mozak navikao da prima i količine koja se nalazi u vašem sistemu. Stoga, simptomi mogu da traju sve dok se mozak ponovno ne navikne na niže nivoe leka, moguće dok se osetljivost serotoninskih receptora ne oporavi.

Promene u mozgu kao odgovor na antidepresive mogu da traju godinama. Kliničke studije su takođe pokazale da simptomi apstinencije od antidepresiva mogu da traju nedeljama, mesecima i, kod nekih ljudi, godinama. Nedavno istraživanje je pokazalo da su kod pacijenata koji su prestali da uzimaju antidepresive nakon dve godine korišćenja, simptomi apstinencije u proseku trajali devet meseci.

 

Da li se apstinencija događa samo kod dugotrajne upotrebe?

Što duže uzimate antidepresive, to je veća verovatnoća da ćete doživeti simptome apstinencije i veća je verovatnoća da će oni biti teži.

Jedno istraživanje sprovedeno među pacijentima pokazalo je da se samo kod malog broja ljudi javlja apstinencija nekoliko meseci nakon uzimanja leka. Međutim, više od polovine onih koji su uzimali antidepresive duže od tri godine, doživeli su apstinenciju, od kojih je polovina prijavila umerene ili teške simptome.

Međutim, simptomi apstinencije takođe su uočeni kod ljudi koji su uzimali antidepresive samo 4-6 nedelja i ređe nakon samo nekoliko dana upotrebe.

 

Na koji način treba prestati sa uzimanjem antidepresiva?

Dugo vremena, smernice su sugerisale da se sa uzimanjem antidepresiva može prestati za četiri nedelje. Najčešći pristup koji doktori koriste jeste smanjenje doze tokom dve nedelje, zatim ponovno smanjenje doze (obično uzimanjem tablete svaki drugi dan) tokom naredne dve nedelje, pre potpunog prestanka.

Iako neki pacijenti mogu da tolerišu ovu metodu, znamo da kod mnogo dugotrajnih korisnika antidepresiva ovaj pristup izaziva nepodnošljive simptome apstinencije koji mogu da ih spreče da prestanu sa korišćenjem ovih lekova.

Novije smernice koje dolaze od strane Kraljevskog koledža psihijatara (eng. Royal College of Psychiatrists) i Nacionalnog instituta za zdravlje i negu (eng. National Institute for Health and Care Excellence – NICE) preporučuju da ljudi koji prolaze kroz apstinenciju treba postepeno da smanjuju dozu tokom meseci, a kod nekih, čak i godinama. Ovo bi trebalo da se prilagodi svakoj osobi i njenim simptomima.

Najnovije smernice takođe savetuju korišćenje “hiperboličnog smanjenja”, gde se smanjenja vrše malim koracima. Poslednjih nekoliko miligrama ovih lekova najteže je prestati uzimati, pa ih treba posebno pažljivo smanjivati. Kako bi to postigli, pacijentima su potrebne vrlo male doze lekova, mnogo manje od većine dostupnih tableta, zbog čega su tačne verzije preporučene od strane NICE-a.

Postoji mnogo razloga zbog kojih osoba može da odluči da počne sa uzimanjem antidepresiva. Međutim, važno je da se ljudi upozore na rizik od simptoma apstinencije, kako bi mogli da donesu odluku zasnovanu na informacijama.

 

Izvor: https://theconversation.com/antidepressants-can-cause-withdrawal-symptoms-heres-what-you-need-to-know-208224