12.07.2021. SAD: Povezanost konzumacije kanabisa i suicidalnosti kod mladih odraslih osoba

Analiza podataka više od 280. 000 mladih odraslih od 18 do 35 godina pokazala je da je upotreba kanabisa (marihuane) povezana sa većim rizikom od suicidalnih misli (ideja), planova i pokušaja samoubistva. Povezanost ostaje nezavisno od toga da li neko ima i depresiju, a rizici su veći kod žena nego kod muškaraca. Studija je objavljena u JAMA Network Open, a sproveli su je istraživači sa Nacionalnog instituta za zloupotrebu droga (NIDA), dela Nacionalnog instituta za zdravlje.

“Iako ne možemo utvrditi da upotreba kanabisa uzrokuje veću suicidalnost koju smo primetili u ovom istraživanju, nužna su daljnja istraživanja, s obzirom na veliki teret samoubistava kod mladih odraslih osoba”, kaže dr. Nora Volkow, direktorica NIDA. “Uz bolje razumevanje odnosa između upotrebe kanabisa, depresije i suicidalnosti, kliničari će moći  da pruže bolje smernice i negu pacijentima.”

Broj odraslih u SAD-u koji konzumiraju kanabis više se nego udvostručio sa 22.6 miliona 2008. na 45.0 miliona 2019. godine, a broj svakodnevnih ili gotovo svakodnevnih konzumanata gotovo se utrostručio sa 3.6 na 9.8 miliona 2019. godine. Istovremeno se povećao i broj odraslih osoba sa depresijom, kao i broj onih koji navode suicidalne ideje, planove ili su se ubili. Međutim, odnos između trendova upotrebe kanabisa i suicidalnosti do danas nije dobro razjašnjen.

Trenutna studija pokušava da popuni tu prazninu. Za svoju analizu istraživači su proučavali podatke iz Nacionalnog istraživanja o upotrebi droga i zdravlju za period od 2008. do 2019. (NSDUH). NSDUH, koji svake godine sprovodi Uprava za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci i službi za mentalno zdravlje (SAMHSA), prikuplja nacionalno reprezentativne podatke među američkim građanima, neinstitucionalnim stanovništvom starijim od 12 godina o upotrebi kanabisa i poremećajima uzimanja kanabisa, depresiji, suicidalnosti i ostalim bihevioralnim, zdravstvenim pokazateljima. Pored utvrđivanja povezanosti između ovih faktora, istraživači su ispitivali da li postoje polne razlike. Ispitivali su podatke 281. 650 mladih odraslih osoba od 18 do 35 godina – starosnog opsega kada se pojavljuje većina zavisnosti i poremećaja raspoloženja – sa gotovo jednakim brojem žena i muškaraca.

Istraživači su upoređivali četiri nivoa prošlogodišnje upotrebe kanabisa: nekorišćenje kanabisa; nesvakodnevna upotreba kanabisa; dnevna upotreba kanabisa, koja je definisana kao upotreba najmanje 300 dana godišnje; i prisutnost poremećaja uzimanja kanabisa, što je procenjeno u anketi i uključuje ispunjavanje specifičnih kriterijuma za obrazac kontinuirane upotrebe kanabisa uprkos negativnim posledicama. Kako bi utvrdili prisutnost depresije, procenjivali su prevalenciju glavnih epizoda depresije na osnovu specifičnih dijagnostičkih kriterijuma izmerenih tokom istraživanja. Da bi identifikovali trendove suicidalnosti, istraživači su odvojeno procenili trendove prevalencije suicidalnih ideja, planova i pokušaja tokom prošle godine.

Rezultati studije pokazuju da čak i oni koji ne konzumiraju kanabis svakodnevno (manje od 300 dana godišnje), češće imaju suicidalne ideje, planiraju ili pokušaju samoubistvo od onih koji uopšte nisu konzumirali drogu. Te veze ostaju bez obzira na to da li je neko imao i depresiju ili ne. Među ljudima bez velike depresivne epizode, oko 3% osoba koje nisu konzumirale kanabis imalo je suicidalne ideje, u poređenju sa oko 7% onih koji nisu svakodnevno konzumirali kanabis, oko 9% onih koji svakodnevno konzumiraju kanabis i 14% onih sa poremećajem uzimanja kanabisa. Među ljudima sa depresijom, 35% onih koji nisu konzumirali kanabis imalo je suicidalne ideje, u poređenju sa 44% onih koji nisu svakodnevno konzumirali kanabis, 53% onih koji su svakodnevno konzumirali kanabis i 50% onih koji su imali poremećaj uzimanja kanabisa. Slični trendovi postoje u povezanosti između različitih nivoa upotrebe kanabisa i plana ili pokušaja samoubistva.

Štaviše, istraživači su otkrili da su žene koje su konzumirale kanabis na bilo kom nivou češće imale suicidalne ideje, potvrdile plan ili pokušaj samoubistva nego muškarci sa istim nivoom upotrebe kanabisa. Na primer, među osobama bez velike depresivne epizode, prevalencija suicidalnih ideja kod onih sa ili bez poremećaja uzimanja kanabisa bila je 13.9% naspram 3.5% kod žena i 9.9% naspram 3.0% kod muškaraca. Među osobama sa poremećajem uzimanja kanabisa i velikom depresivnom epizodom, prevalencija plana samoubistva tokom prošle godine bila je 52% veća za žene (23.7%) nego za muškarce (15.6%).

“Samoubistva su vodeći uzrok smrtnosti mladih odraslih osoba u SAD-u, a rezultati ove studije nude važne informacije koje nam mogu pomoći smanjiti taj rizik”, kaže vodeća autorica studije dr. Beth Han. “Depresija i poremećaj uzimanja kanabisa su izlečiva stanja, a upotreba kanabisa može se modifikovati. Kroz bolje razumevanje povezanosti različitih suicidalnih faktora rizika, težimo da ponudimo nove ciljeve za prevenciju i intervenciju kod osoba za koje znamo da bi mogle biti izložene velikom riziku. Ovi rezultati takođe naglašavaju važnost prilagođavanja intervencija zavisno od pola i roda.”

Izvornik: Han B, Compton WM, Einstein EB, Volkow ND. Associations of Suicidality Trends With Cannabis Use as a Function of Sex and Depression Status. JAMA Netw Open. 2021 Jun 1;4(6):e2113025.